Zadarski kantunić

„Zahvalimo njoj“ – Ivan Meštrović

Majka i dijete
Majka i dijete

Ivan Meštrović naš je najpoznatiji kipar i ujedno jedan od najboljih svjetskih kipara 20. stoljeća. Sasvim dovoljan razlog da se nekoliko učenika sedmoga i osmoga razreda, zajedno s knjižničarkom Nikolinom Dolfić i pedagogom Radimirom Zrilićem, upute u Gradsku ložu i pogledaju njegovu izložbu pod nazivom „Zahvalimo njoj“.

Majka – žena – majčinstvo

Izložba sadrži 21 skulpturu što u bronci, a što u gipsu i drvu, te 13 crteža i litografija. Svi radovi nastali su u razdoblju između 1905. i 1947. godine a povezuje ih tema majka-žena-majčinstvo. Skulpture i crteži prikazuju majčinsku ljubav, ali i patnju. Meštrovićevi su radovi u Zadar stigli iz zagrebačkoga Ateljea Meštrović, splitske Galerije Ivan Meštrović te spomen- galerije Ivan Meštrović u Vrpolju.

Nakon 35 godina

Ovo je prva Meštrovićeva izložba u Zadru nakon 35 godina, a otvorena je u povodu 130 godina od njegova rođenja. Upravo u Zadru „rodio se“ Ivan Meštrović umjetnik kada se po prvi put u Narodnom listu, 1899. godine, informira javnost o talentiranom 16-godišnjem dječaku Ivanu Meštroviću Gabriloviću.

O umjetniku

Ivan Meštrović rodio se u Vrpolju kod Slavonskog Broda 15. kolovoza 1883., međutim djetinjstvo je proveo u selu Otavice u Dalmaciji odakle i potječe. Odrastao je u obitelji u kojoj je jedino otac bio pismen. Nije pohađao školu već je kao pastir pomagao obitelji. Kamenorezac iz Splita prepoznao je njegov talent pa ga je zaposlio kao šegrta. Na nagovor mnogih učenih ljudi, bez osnovne i srednje škole, 1901. odlazi u Beč i uspijeva iz prve položiti prijamni ispit na Likovnoj akademiji. Godine 1908. Seli u Pariz gdje je izradio 50-ak skulptura, kasnije se seli u Beograd, a nedugo nakon u Rim zajedno sa svojom prvom suprugom Ružom Klein. U Split se vraća 1914., ali zbog Prvoga svjetskog rata i činjenice da su ga austro-ugarske vlasti htjele uhititi zbog njegovih demokratskih stavova, odlazi u Pariz, zatim Cannes, London i Švicarsku. Izlaže svoje radove po čitavom svijetu pa čak u Egiptu i Palestini. U međuvremenu je upoznao ljubav svojega života, drugu suprugu, Olgu Kesterčanek s kojom je imao četvero djece. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je zatvoren 3 mjeseca u zatvoru zbog svojih antifašističkih stavova. Spašava ga Vatikan. 1952. poklanja svu svoju nekretninu Hrvatskoj i odlazi u SAD gdje je i umro 16. siječnja 1962.

Najpoznatiji radovi

Neke od njegovih najpoznatijih radova vidjeli smo na ovoj izložbi, kao što je npr. Povijest Hrvata, skulptura koja se inače nalazi ispred Sveučilišta u Zagrebu, za ovu priliku postavljena je na našem Narodnom trgu. Povijest Hrvata predstavlja brižnu majku, obučenu u narodnu nošnju dalmatinske zagore, čuvaricu nacionalne baštine i povijesti.

Unutar Gradske lože još je jedna skulptura svima dobro poznata, a to je Zdenac života. Original ove skulpture nalazi se ispred zagrebačkoga HNK.

Ukupno je ovaj plodni kipar izradio preko 2 000 skulptura i više od 1 000 crteža. Njegove skulpture krase mnoge hrvatske i svjetske gradove. Jedna od poznatijih njegovih skulptura je i Grgur Ninski u Splitu čiji palac za sreću dodirne svaki turist koji se nađe u tom gradu.

Da vam ne otkrijemo sve, najbolje je da se sami uvjerite u izvrsnost ovog kipara i posjetite izložbu. To imate prilike učiniti do 1. prosinca 2013. do kada je izložba otvorena u Gradskoj loži.

Tekst: Katja Lacmanović, 6. r.
Fotografije: knjižničarka Nikolina Dolfić

Tagovi