Tema broja - U svijetu medija

Govorim o istim temama, a to su djeca, mladi i obitelj

Živimo u društvu u neprestanom pokretu i za razliku od tiskovina i televizije radio je s nama posvuda. Radio je dostupan, pokretan i nametljiv medij. Stoga smo razgovarali s gospođom Višnjom Biti, urednicom u Obrazovnom i dječjem programu Hrvatskog radija.

Upoznali smo je na proslavi 10. obljetnice naše Filmske družine Z(K)adar gdje je snimala materijal za emisiju Zašto tako. Bila je to dobra prilika da saznamo nešto više o radiju kao mediju.

Zašto su naši filmaši drugi put u emisiji Zašto tako?
Bila je to lijepa prilika da za emisiju Zašto tako koja i inače prati život mladih zabilježim proslavu deset godina rada vaše filmske skupine.

Je li Vas je nešto posebno oduševilo kod naših filmaša?
Kako vas pratim svih deset godina, mnogo toga. U prvom radu način rada, zanimljiv i raznolik izbor tema, te vaši odlični mentori.

Kako i kada je nastala emisija Zašto tako?
Emisija Zašto tako i ja skupa s njom, prošle godine proslavili smo 35. godina i ujedno 1500. emisiju.

Što ju je održalo dugi niz godina?
Dobar prijem kod slušatelja i nadam se, zanimljivost tema koje biram.

Profesorica ste komparativne književnosti i filozofije. Što vas je dovelo na radio?
Počela sam kao suradnica na 2. godini studija, jako mi se svidjelo, te sam po završetku studija  tu i ostala.

Kažu da je radio sredstvo za prijenos misli i osjećaja na daljinu. Slažete li se s tom odrednicom?
To je svakako jedna od mogućih odrednica. Ima ih još i sve su na neki način točne.

Može li radio konkurirati televiziji?
Radio i televiziju ne promatram kao konkurentske medije. Svaki medij ima svoje specifičnosti i na autorima je da ih iskoriste, a na slušateljima, odnosno, gledateljima da ih prepoznaju.

Mnoge radijske postaje imaju svoje stranice na internetu. Koliko internet doprinosi popularizaciji radija?
Mnogo.kao, uostalom i u svim drugim područjima. I moja emisiji Zašto tako otkada je na internetu, mnogo je slušanija, jer do nj može doći mnogo veći broj slušatelja i to u vrijeme kada njima odgovara, a ne u vrijeme emitiranja.

Kakav je utjecaj radija na odgoj djece?
Veliki, što ne znači da ne bi mogao biti  veći i značajniji. No, to ne ovisi samo o nama stvarateljima, već i vašim obiteljskim navikama, poduci u školi, jednom riječju, medijskoj pismenosti, koja baš i nije na nekoj razini. Godinama se raspravlja o medijskom odgoju, a to još uvijek ovisi o pojedincima, kakve su i vaše mentorice.

Gdje učenici, a i njihovi učitelji mogu naučiti kako se rade radijske emisije?

Postoji nekoliko načina, no to je  sve nedovoljno. Najbolje mogućnosti svakako pruža
Medijska škola Dr. Ante Peterlić što ju organizira Hrvatski filmski savez u Čakovcu.
I to ne zato što ja tamo vodim radijsku radionicu. (ha,ha,ha..)

O radiju u osnovnoj školi uči se na  jednom satu medijske kulture u 3. i u 7. razredu. Je li to dovoljno?
Naravno da nije, što i sami znate.

Uz radio bavite se i drugim medijima, pišete knjige i snimate filmove.
Stvar je dobre organizacije što mi još uvijek dobro ide. Kako u svim medijima govorim o istim temama, a to su djeca, mladi i obitelj, dakle, riječ je o istim sadržajima koje plasiram u različitim medijima  na taj način teme do kojim mi je stalo dođu do većeg broja slušatelja, gledatelja, čitatelja.

Nama mladima teško je u današnje, kaotično vrijeme ostati na pravom putu. Imate li savjet i poruku za nas kako biti dobar i uspješan?
Ne volim davati savjete. (iako se jedna moja emisija zove Savjetovalište) No, u svakom slučaju, uspjeh dolazi jedino kao rezultat uspješnog rada.

Kada ćete ponovno posjetiti našu školu i nas mlade filmaše?
Nadam se ponovnom susretu i snimanju svoje emisije Zašto tako na 50. reviji u Zadru, kojoj ste upravo vi domaćini.

Ana Grgica Knežević, 6.r.

Tagovi